Pametna količina za “Pametnu narudžbu”

Podijeli ovaj sadržaj:

Kako odrediti pravu količinu narudžbe? Naravno, ovo pitanje je povezano sa generalnim definiranjem koje zalihe držati, a koje ne – i u kojoj količini. Jer količina narudžbe pokriva količinu koju željimo/mislimo prodati kratkoročno (ciklička zaliha) plus količina za svaki slučaj (sigurnosna zaliha). Ova količina je funkcija strategije koju provodimo u smislu asortimana koji želimo prodavati, a asortiman se određuje na osnovu procjene utjecaja na financijski rezultat i rizika. Ovo je zajednički posao svih funkcija u poduzeću od prodaje, financija, proizvodnje i nabave.

Za većinu nabava koje sam vidio, ovo gore navedeno izgleda kao znanstvena fantastika. I to iz razloga jer neke nabave su se pretvorile u “pisaće mašine” i nabavljači zapravo cijeli dan samo pišu narudžbe bez ikakvog razmišljanja. Kod jednog mog klijenta se konstantno događa ona priča iz vica kada čovjek pili drvo cijeli dan i nikako da prepili to drvo. Tada slučajno prođe neki prolaznik i vidi da se čovjek muči i zapita ga: “A zašto ne naoštrišeš tu pilu? Brže bi završio i manje bi se mučio…” Čovjek sa pilom mu spremno odgovara: “Nemam vremena, vidiš da pilim!”

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Proces nabave za “Pametnu narudžbu”

Podijeli ovaj sadržaj:

Što je toliko neobično u procesu nabave da ga treba posebno analizirati? Što je neobično u bilo kojem procesu? Svaki proces je jedinstven i potrebno ga je pažljivo mapirati. U lean menadžmentu je mapiranje procesa ili value strem maping jedan od najvažnijih alata. Proces je jako fluidan i neuhvatljiv i zbog toga ima tendenciju da se transformira i da poprimi oblik nečega što se uopće nismo nadali. Iz tog razloga ga je potrebno redovno analizirati i standardizirati kako bi bili sigurni da je onnakav kakav se predstavlja da je.

U nabavi je jedna od važnijih stvari u snalizi pitanje gdje se sve obavlja nabava odnosno tko sve radi narudžbenice – da li se nabavlja samo u nabavi – ili i u proizvodnji, IT-u, marketingu, razvoju itd. Nakon te male vježbe treba standardizirati same procedure u nabavi.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Kako napraviti dizajn skladišta?

Podijeli ovaj sadržaj:

Još jedno često pitanje u vezi skladišta je kako najbolje napraviti raspored skladišta unutar četiri zadana zida? Kod novih skladišta je to legitimno pitanje prije nego se počne graditi skladište, ali kod starih skladišta i onih koja su već započela sa gradnjom – obično malo kasno. Međutim, šta je tu je, treba i u svakom tom trenutku pokušati napraviti što i kako najbolje iskoristiti prostor koji imamo na raspolaganju.

Prije ovakve vježbe i zadatka najprije si moramo postaviti neka pitanja. Prvo i osnovno pitanje je kakva roba se skladišti u predmetnom skladištu? Da li je to sitna roba, lagana, teška ili kabasta roba?  Sljedeća stvar je u kojim količinama roba ulazi i izlazi u i sa skladišta i koji su glavni procesi u skladištu?

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Koja je najveća vrijednost nabave?

Podijeli ovaj sadržaj:

Sa prodajom je lako. Vrijednost prodaje je u prodaji – ako radiš u prodaji, onda što više prodaš to više vrijediš. Dakle, vrlo je jednostavno odrediti vrijednost odjela prodaje. Jednostavno mjerimo koliko je prodano u jedinici vremena, usporedimo to sa nekim standardom i to je doprinos koje pojedinac ili tim doprinosi.

Da li je i sa nabavom tako – što više nabaviš proizvoda i sirovina to više vrijediš?  Ne ide baš tako. Sa nabavom je nešto kompliciranije. Kako onda odrediti vrijednost koju članovi timova nabave širom svijeta doprinose svojoj kompaniji? 

Neki kažu da je vrijednost nabave u tome koliko uštediš. Dakle, što manje kupuješ – više štediš i više vrijediš.  Međutim, to me podsjeća na onu priču o seljaku koji je učio magarca da ne jede i taman kad ga je naučio – magarac je uginuo. Očito nije sve u tome da manje potrošiš, nego da pametnije potrošiš. 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Rat ameba ili strateška konkurentnost

Podijeli ovaj sadržaj:

Ruski ekolog Georgy Gause je u jednom eksperimentu sa jednostaničnim organizmima sličnim amebama (protozonima) pokazao da kada dva takva organizma žive na istom ograničenom prostoru sa istim ograničenim resursima na raspolaganju, događa se da jedan organizam uništi drugi organizam. U daljnjem provođenju eksperimenta pokazalo se da u istim uvjetima kada se radi o dvije različite vrste (iz iste obitelji organizama) one surađuju i preživljavaju na primitivan način tako da dijele hranu i prostor.

Gause je pronašao tri rezultata u „ratu ameba“ da ga tako nazovemo:

  • Oba organizma napadnu jedan drugog istom snagom, granice između njih padaju i one nastavljaju živjeti u koegzistenciji (suživotu)
  • Jedan organizam napada drugi organizam i nadvladava ga, postaje dominantan i onaj drugi nestaje.
  • Niti jedan organizam ne napada onog drugog. Događa se situacija slična hladnom ratu gdje su obje strane na oprezu, ali se  ne odlučuju za prvi korak. Ova situacija se u biologiji naziva bi-stabilnost.

Ja se naravno nisam potrudio opisati ove zakone biologije i ekologije same radi sebe već zbog nekih paralela koje se mogu povući sa poslovanjem i strategijom. Dakle, ideja koju je u svojoj knjizi „Pravilo 80/20 i 92 ostalih močnih zakona prirode“ (The 80/20 Principle and 92 Other Power Laws of Nature: The Science of Success) objavio Richard Koch sastoji se u tome da postoji nekoliko načina kako se strateški pozicionirati na tržištu, a da ne budemo izbrisani odnosno izgurani sa njega. Te načine pozicioniranja možemo naučiti od jednostaničnih organizama 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj: