Koja je najveća vrijednost nabave?

Podijeli ovaj sadržaj:

Sa prodajom je lako. Vrijednost prodaje je u prodaji – ako radiš u prodaji, onda što više prodaš to više vrijediš. Dakle, vrlo je jednostavno odrediti vrijednost odjela prodaje. Jednostavno mjerimo koliko je prodano u jedinici vremena, usporedimo to sa nekim standardom i to je doprinos koje pojedinac ili tim doprinosi.

Da li je i sa nabavom tako – što više nabaviš proizvoda i sirovina to više vrijediš?  Ne ide baš tako. Sa nabavom je nešto kompliciranije. Kako onda odrediti vrijednost koju članovi timova nabave širom svijeta doprinose svojoj kompaniji? 

Neki kažu da je vrijednost nabave u tome koliko uštediš. Dakle, što manje kupuješ – više štediš i više vrijediš.  Međutim, to me podsjeća na onu priču o seljaku koji je učio magarca da ne jede i taman kad ga je naučio – magarac je uginuo. Očito nije sve u tome da manje potrošiš, nego da pametnije potrošiš. 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Rat ameba ili strateška konkurentnost

Podijeli ovaj sadržaj:

Ruski ekolog Georgy Gause je u jednom eksperimentu sa jednostaničnim organizmima sličnim amebama (protozonima) pokazao da kada dva takva organizma žive na istom ograničenom prostoru sa istim ograničenim resursima na raspolaganju, događa se da jedan organizam uništi drugi organizam. U daljnjem provođenju eksperimenta pokazalo se da u istim uvjetima kada se radi o dvije različite vrste (iz iste obitelji organizama) one surađuju i preživljavaju na primitivan način tako da dijele hranu i prostor.

Gause je pronašao tri rezultata u „ratu ameba“ da ga tako nazovemo:

  • Oba organizma napadnu jedan drugog istom snagom, granice između njih padaju i one nastavljaju živjeti u koegzistenciji (suživotu)
  • Jedan organizam napada drugi organizam i nadvladava ga, postaje dominantan i onaj drugi nestaje.
  • Niti jedan organizam ne napada onog drugog. Događa se situacija slična hladnom ratu gdje su obje strane na oprezu, ali se  ne odlučuju za prvi korak. Ova situacija se u biologiji naziva bi-stabilnost.

Ja se naravno nisam potrudio opisati ove zakone biologije i ekologije same radi sebe već zbog nekih paralela koje se mogu povući sa poslovanjem i strategijom. Dakle, ideja koju je u svojoj knjizi „Pravilo 80/20 i 92 ostalih močnih zakona prirode“ (The 80/20 Principle and 92 Other Power Laws of Nature: The Science of Success) objavio Richard Koch sastoji se u tome da postoji nekoliko načina kako se strateški pozicionirati na tržištu, a da ne budemo izbrisani odnosno izgurani sa njega. Te načine pozicioniranja možemo naučiti od jednostaničnih organizama 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Strategija je što, a taktika kako

Podijeli ovaj sadržaj:

Strategija je što, a taktika kako u korporativnom okruženju. Naravno da je vrhovni šTO vizija poduzeća jer ona odabire strategiju. S druge strane kada nismo sigurni u to kako bi trebali krenuti dalje ili koji je od dva puta pravi – pogledajmo vrhovni što – viziju!

Neke kompanije možda znaju što hoće postići, a neke znaju kako nešto postići. Međutim prava je rijetkost kada se susretnu što i kako, odnosno kada kompanija zna što želi i kako do toga doći. Ovo je vječita priča o strategiji i taktici jer napraviti i definirati dobru strategiju poduzeća je jedan, iako ne tako lagan zadatak, a sasvim druga priča je kako to postići. A tu, dragi prijatelji leži prava stvar. Ako povučete dvije crte okomite jednu na drugu i na horizontalnoj napišete ŠTO (lijevo stavite plus  i lijevo minus), a na okomitoj KAKO (gore plus, a dolje minus) dobit ćete grafikon sa četiri kvadranta koji predstavljaju pozicioniranje svakog poduzeća s obzirom na njegovo definiranje strategije i taktike.

Prvi kvadrant je postojbina poduzeća koja znaju što žele i kamo žele i još k tome znaju i kako to ostvariti (dakle imaju taktike koje će dovesti do zacrtane strategije). Ovo su poduzeća kao što su Honda, Johnson&Johnson, Wal Mart itd.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Prognoza na osnovu potražnje

Podijeli ovaj sadržaj:

Superforecasting bi mogli nazvati novom generacijom prognoziranja ili Foercasting 2.0. Analizirali smo planiranje pomoću scenarija, a sada nastavljam sa planiranjem na osnovu potražnje.

Demand driven forecasting ili Progoza na osnovu potražnje je metoda koja se razlikuje konceptualno od tradicionalnog prognoziranja na osnovu ponude i opskrbe. Tradicionalna prognoza gleda u prošlost, ali uglavnom gleda opskrbne kategorije kao što su isporuka, proizvodnja i narudžbe. Malo koja prognoza uzima u obzir podatke o stvarnoj potražnji od strane krajnjih korisnika i potrošača. Prema jednoj studiji najviše (oko 75%) se koriste podaci narudžbi kupaca, zatim oko 60 posto slučajeva isporuke kupaca i nadopuna robe i tek na kraju 33%  POS (Point of Sale) podaci. To je djelomično iz razloga što stvarni podaci o potražnji ne postoje ili nisu postojali. Međutim to ipak ne objašnjava do kraja jer određeni podaci postoje već desetljećima (POS podaci i podaci istraživanja marketinških agencija). Dakle stvar je više u upravljanju promjenama i edukaciji tj. tradiciji i navici nego u nepostojanju podataka. 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Isti trikovi vode u pat poziciju

Podijeli ovaj sadržaj:

“Kada mislimo da smo se našli u pat poziciji, moramo promijeniti način razmišljanja i primjenom odgovarajućih tehnika prilagoditi se situaciji.”

Miyamoto Musashi

 

Pat pozicija u šahu znači kada kralju nije zadan šah, ali se taj isti kralj ne može se pomaknuti niti na jedno polje, s obzirom da su napadnuta od drugih figura. Ova pozicija je stanje nemoći protivnika da bilo što poduzmu i zato se takvih pozicija treba kloniti u životu, poslu i ratu. najbolji način za izbjegavanje ove pozicije je bolje planiranje s jedne strane, ali i vlastita nepredvidljivost s druge.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj: