Blog

Croatian Charity Institute

Podijeli ovaj sadržaj:

Who are we? Dobrotvorni institut Hrvatske (eng. Croatian Charity Institute) is a non-profit, non- governmental organization dedicated to the development of civil society. The term civil society encompasses all Croatian citizens of all age groups who are willing to embrace positive changes in those segments of the society they are currently active in. What do …

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

9 savjeta za menadžere logistike u pronalaženju i zadržavanju radnika

Podijeli ovaj sadržaj:

Već par godina se govori o nedostatku radne snage u Hrvatskoj i u Europi. Ista se stvar događa i preko bare u Americi. Na prošlogodišnjoj i na ovogodišnjoj SCM konferenciji u Zagrebu smo dosta govorili o ovoj temi. U nastavku vam nudimo listu savjeta za menadžere logistike koji trebaju pomoć u pronalaženju i zadržavanju radnika:

1. Pojednostavite proces zapošljavanja. Mnoge kompanije propuste dobre kandidate i talente iz razloga što im proces zapošljavanje predugo traje. U proceduru zapošljavanja se kreće dosta kasno u odnosu na trenutak kada se pojavi potreba za novim radnikom. To je dosta često povezano sa činjenicom da su poslodavci odnosno menadžeri neorganizirani i nepripremljeni. Ova situacija se mogla tolerirati kada je vladalo tržište potražnje radne snage. Prema nekim istraživanjima poslodavci uzimaju gotovo dva puna tjedna dulje nego što kandidati očekuju da bi proces trebao trajati. Ovo kašnjenje povezano sa slabom komunikacijom i nejavljanje statusa molbe iritira kandidate i oni se okreću novim prilikama. Ovdje postoji ogromna prilika za poslodavce da bolje pripreme natječaje i da smanje vrijeme zapošljavanja kako bi izbjegli propuštanje dragocjenih talenata.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Who gave the order? – Tko je to naručio?

Podijeli ovaj sadržaj:

U legendarnoj sceni kultnog filma Kum Al Pacino postavlja pitanje o tome tko je naredio napad na njegove suradnike. To me podsjeća na razgovor koji sam imao sa jednim klijentom kada sam bio u Sarajevu i razgovor je tekao oko odgovornosti za zalihe. Kada se uslijed tržišne potrebe naruči određena roba i onda se ona ne proda u cijelosti te ostane na skladištu to i nije neki razlog za zabrinutost u početku. To se događa i ne može svaka odluka o nabavi biti uspješna jer na tržištu je toliko brandova i toliko različitih ukusa da je teško pogoditi. Međutim, kada se to događa kroz duže vrijeme i nema mehanizma koji bi vodio računa o tome onda se nakon dvije, tri ili pet godina te nekurentne zalihe nakupi. U nekim slučajevima je udio nekurentne ili čak mrtve zalihe zauzmu i do trideset posto ukupne zalihe. E to to je već problem i onda se u nekom trenutku svi zajedno zapitaju tko je naručio svu tu mrtvu zalihu?

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Mr. Wolf vodi u “Pulp Fiction”, a ne u budućnost

Podijeli ovaj sadržaj:

Baš čitam članak u novom Lideru o tome kako jedan menadžer predviđa da će se u budućnosti raditi na način da će većina stručnjaka postati kao Mr. Wolf iz Pulp Fictiona koji dolazi kada nastane problem. On je naime “rješavač problema”. Prema ovoj teoriji naš bi se posao sastojao od problema. Međutim da li je to baš tako? Da li se naš posao sastoji od rješavanja problema. Poduzetnici možda rješavaju probleme svojih klijenata, ali pravi pobjednici na tržišnoj utakmici su oni poduzetnici koji nude ono što klijenti još niti ne znaju da im treba. 

Pogledajte samo klasičan primjer Henrya Forda koji je rekao “Da sam pitao kupce što im treba oni bi rekli da trebaju bržeg konja”. Isto tako kada je Steve Jobs kreirao Iphone on nije pitao kupce da li im to treba, nego ga je jednostavno kreirao i ponudio i time stvorio nezamislivu potražnju. Dakle, ovi poduzetnici nisu rješavali postojeće probleme nego su ponudili nešto novo, nešto što njihovi kupci još nisu mogli zamisliti.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Govoreće ili ne govoreće šifre

Podijeli ovaj sadržaj:

Kod označavanja artikala ili dodjeljivanja broja ili šifre govorimo o nekoliko bitnih elemenata. Točnije, radi se o tri elementa ili pitanja koja ćemo si postaviti:

  • Da li ćemo koristiti govoreće ili nasumične šifre?
  • Da li ćemo koristiti numeričke ili alfanumeričke oznake?
  • Koja duljina šifre je optimalna?

Prva dilema s kojom se susrećemo kada se postavlja novi sustav označavanja jest da li ugraditi smisao u shemu numeriranja dijelova (govoreće šifre) te, ako je tako, do koje mjere? Govoreći brojevi materijala u prošlosti su bili česta metoda, ali najnoviji trendovi više naginju prema nasumičnom, besmislenom numeriranju dijelova i proizvoda. Razlog zašto su se u prošlosti dosta koristili sa govoreći šiframa je bio vrlo pragmatičan. To je bio jedini način klasifikacije artikala u sustavu, odnosno jedini način na koji je bilo moguće da se snalazimo u šumi šifara.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj: