Proces nabave za “Pametnu narudžbu”

Podijeli ovaj sadržaj:

Što je toliko neobično u procesu nabave da ga treba posebno analizirati? Što je neobično u bilo kojem procesu? Svaki proces je jedinstven i potrebno ga je pažljivo mapirati. U lean menadžmentu je mapiranje procesa ili value strem maping jedan od najvažnijih alata. Proces je jako fluidan i neuhvatljiv i zbog toga ima tendenciju da se transformira i da poprimi oblik nečega što se uopće nismo nadali. Iz tog razloga ga je potrebno redovno analizirati i standardizirati kako bi bili sigurni da je onnakav kakav se predstavlja da je.

U nabavi je jedna od važnijih stvari u snalizi pitanje gdje se sve obavlja nabava odnosno tko sve radi narudžbenice – da li se nabavlja samo u nabavi – ili i u proizvodnji, IT-u, marketingu, razvoju itd. Nakon te male vježbe treba standardizirati same procedure u nabavi.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Kako napraviti dizajn skladišta?

Podijeli ovaj sadržaj:

Još jedno često pitanje u vezi skladišta je kako najbolje napraviti raspored skladišta unutar četiri zadana zida? Kod novih skladišta je to legitimno pitanje prije nego se počne graditi skladište, ali kod starih skladišta i onih koja su već započela sa gradnjom – obično malo kasno. Međutim, šta je tu je, treba i u svakom tom trenutku pokušati napraviti što i kako najbolje iskoristiti prostor koji imamo na raspolaganju.

Prije ovakve vježbe i zadatka najprije si moramo postaviti neka pitanja. Prvo i osnovno pitanje je kakva roba se skladišti u predmetnom skladištu? Da li je to sitna roba, lagana, teška ili kabasta roba?  Sljedeća stvar je u kojim količinama roba ulazi i izlazi u i sa skladišta i koji su glavni procesi u skladištu?

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Koja je najveća vrijednost nabave?

Podijeli ovaj sadržaj:

Sa prodajom je lako. Vrijednost prodaje je u prodaji – ako radiš u prodaji, onda što više prodaš to više vrijediš. Dakle, vrlo je jednostavno odrediti vrijednost odjela prodaje. Jednostavno mjerimo koliko je prodano u jedinici vremena, usporedimo to sa nekim standardom i to je doprinos koje pojedinac ili tim doprinosi.

Da li je i sa nabavom tako – što više nabaviš proizvoda i sirovina to više vrijediš?  Ne ide baš tako. Sa nabavom je nešto kompliciranije. Kako onda odrediti vrijednost koju članovi timova nabave širom svijeta doprinose svojoj kompaniji? 

Neki kažu da je vrijednost nabave u tome koliko uštediš. Dakle, što manje kupuješ – više štediš i više vrijediš.  Međutim, to me podsjeća na onu priču o seljaku koji je učio magarca da ne jede i taman kad ga je naučio – magarac je uginuo. Očito nije sve u tome da manje potrošiš, nego da pametnije potrošiš. 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Rat ameba ili strateška konkurentnost

Podijeli ovaj sadržaj:

Ruski ekolog Georgy Gause je u jednom eksperimentu sa jednostaničnim organizmima sličnim amebama (protozonima) pokazao da kada dva takva organizma žive na istom ograničenom prostoru sa istim ograničenim resursima na raspolaganju, događa se da jedan organizam uništi drugi organizam. U daljnjem provođenju eksperimenta pokazalo se da u istim uvjetima kada se radi o dvije različite vrste (iz iste obitelji organizama) one surađuju i preživljavaju na primitivan način tako da dijele hranu i prostor.

Gause je pronašao tri rezultata u „ratu ameba“ da ga tako nazovemo:

  • Oba organizma napadnu jedan drugog istom snagom, granice između njih padaju i one nastavljaju živjeti u koegzistenciji (suživotu)
  • Jedan organizam napada drugi organizam i nadvladava ga, postaje dominantan i onaj drugi nestaje.
  • Niti jedan organizam ne napada onog drugog. Događa se situacija slična hladnom ratu gdje su obje strane na oprezu, ali se  ne odlučuju za prvi korak. Ova situacija se u biologiji naziva bi-stabilnost.

Ja se naravno nisam potrudio opisati ove zakone biologije i ekologije same radi sebe već zbog nekih paralela koje se mogu povući sa poslovanjem i strategijom. Dakle, ideja koju je u svojoj knjizi „Pravilo 80/20 i 92 ostalih močnih zakona prirode“ (The 80/20 Principle and 92 Other Power Laws of Nature: The Science of Success) objavio Richard Koch sastoji se u tome da postoji nekoliko načina kako se strateški pozicionirati na tržištu, a da ne budemo izbrisani odnosno izgurani sa njega. Te načine pozicioniranja možemo naučiti od jednostaničnih organizama 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Strategija je što, a taktika kako

Podijeli ovaj sadržaj:

Strategija je što, a taktika kako u korporativnom okruženju. Naravno da je vrhovni šTO vizija poduzeća jer ona odabire strategiju. S druge strane kada nismo sigurni u to kako bi trebali krenuti dalje ili koji je od dva puta pravi – pogledajmo vrhovni što – viziju!

Neke kompanije možda znaju što hoće postići, a neke znaju kako nešto postići. Međutim prava je rijetkost kada se susretnu što i kako, odnosno kada kompanija zna što želi i kako do toga doći. Ovo je vječita priča o strategiji i taktici jer napraviti i definirati dobru strategiju poduzeća je jedan, iako ne tako lagan zadatak, a sasvim druga priča je kako to postići. A tu, dragi prijatelji leži prava stvar. Ako povučete dvije crte okomite jednu na drugu i na horizontalnoj napišete ŠTO (lijevo stavite plus  i lijevo minus), a na okomitoj KAKO (gore plus, a dolje minus) dobit ćete grafikon sa četiri kvadranta koji predstavljaju pozicioniranje svakog poduzeća s obzirom na njegovo definiranje strategije i taktike.

Prvi kvadrant je postojbina poduzeća koja znaju što žele i kamo žele i još k tome znaju i kako to ostvariti (dakle imaju taktike koje će dovesti do zacrtane strategije). Ovo su poduzeća kao što su Honda, Johnson&Johnson, Wal Mart itd.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj: