Članci

Prije par dana sam dobio jedno očajničko pismo (email) od vlasnika jednog manjeg poduzeća koji me molio da mu pomognem da spasi tvrtku od stečaja. radi se o tome da je već neko vrijeme u blokadi i prema zakonu ako je kontinuirano u blokadi nakon 60 dana tvrtka ide u stečaj.

Simptomi prema riječima vlasnika poduzeća su kako slijedi:

Tvrtka postoji 24 godine i kako vlasnik kaže ”prošla je i puno teža vremena od ovih, neokrnjena i bez opasnosti od propasti. Međutim, sada smo došli u veliku opasnost, budući da smo blokirani već skoro 2 mjeseca od strane Porezne uprave i prijeti nam stečaj radi blokade računa.” 

S druge strane, nastavlja vlasnik, ”tvrtka ima veliku imovinu/aktivu u zalihama robe knjigovodstvene vrijednosti tri milijuna kn te vrijednost stambeno-poslovnog objekta kod jednog popularnog shoping centra površine u vrijednosti najmanje od pola milijuna eura.”

Pročitaj više…

Jedno od najvažnijih pitanja u skladištu je kako rasporediti robu u skladištu? Ovo pitanje se često ne razmatra vrlo temeljito nego se roba slaže prema nekoj intuiciji ili na osnovu iskustva i tradicije. Svaki skladištar ima svoju ideju načina kako složiti robu na osnovu iskustva kako se to radilo u nekoj od njegovih bivših firmi u kojima je radio. Isto tako dosta utječe i branša u kojoj se to skladište nalazi pa i vrsta robe i veličina asortimana. Zapraavo je jako puno faktora koji utječu i treba jako dobro paziti da se uzmu u obzir oni koji su relevantni. Evo nekoliko primjera metoda spremanja robe te njihovih prednosti i nedostataka. 

1.Sustav fiksnih lokacija

Ova je metoda primjenjiva samo u manjim skladištima i sa manjim brojem zaposlenika. Međutim, ako postoji formalan sustav i logika u držanju zaliha primjenjiva je i na veće poslovanje. Ovakav je način lociranja robe najčešći jer je vrlo jednostavan za uspostavu i održavanje. Skladištari obožavaju ovakvo lociranje jer oni mogu dokazati da su nezamjenjivi jer samo oni znaju gdje se roba nalazi. Vlasnici i direktori poduzeća se uglavnom slažu sa njima jer im je važno da stvari funkcioniraju već godinama i ne žele previše “talasati”, iako se potajno boje što će se dogoditi ako im taj skladištar ode na bolovanje ili u mirovinu.

Pročitaj više…

Glavna funkcija skladišta u modernom poslovanju je da roba što prije izađe iz njega i da pronađe svog kupca. Funkcija skladišta nije da roba leži na skladištu. Možda sam već pomalo dosadan u svom propovijedanju, ali neke stvari treba više puta ponoviti jer su važne.

Skladište je do prije stotinu godina odnosno u vrijeme kada je prevladavala poljoprivredna proizvodnja, bilo mjesto na kojem se odlagala ljetina u vrijeme berbe i žetve i onda se sukcesivno ta roba otpremala tijekom godine. Danas imamo distributivne centre, pretovarna mjesta, cross-dockove, hubove isl. I glavna želja je da se roba koja je smješta na tim mjestima što prije otpremi i da ona budu slobodna. Razlog tome je što je skupo držati robu na bilo kojem mjestu koje nije kupac ili koje ne dodaje vrijednost. Samo skladište ne dodaje vrijednost, ako se tamo ne obavlja pakiranje, prepakiranje, deklariranje isl.

S obzirom da je držanje robe skup sport onda se i dizajn skladišta mora promijeniti. Više nije stvar u tome da maksimiziramo broj paletnih mjesta već manipulativni prostor. Ne prilagođavamo komisione puteve složenoj robi, već robu slažemo prema tome kako je najefikasnije možemo izbaciti iz skladišta. Procesi u skladištu moraju biti osmišljeni da se u doticaj sa robom dolazi što manje – maksimalno 3-5 puta.

Pročitaj više…