Kronike jednog konzultanta

Jedno od najvažnijih pitanja u skladištu je kako rasporediti robu u skladištu? Ovo pitanje se često ne razmatra vrlo temeljito nego se roba slaže prema nekoj intuiciji ili na osnovu iskustva i tradicije. Svaki skladištar ima svoju ideju načina kako složiti robu na osnovu iskustva kako se to radilo u nekoj od njegovih bivših firmi u kojima je radio. Isto tako dosta utječe i branša u kojoj se to skladište nalazi pa i vrsta robe i veličina asortimana. Zapravo je jako puno faktora koji utječu i treba jako dobro paziti da se uzmu u obzir oni koji su relevantni. Evo nekoliko primjera metoda spremanja robe te njihovih prednosti i nedostataka. 

1.Sustav fiksnih lokacija

Ova je metoda primjenjiva samo u manjim skladištima i sa manjim brojem zaposlenika. Međutim, ako postoji formalan sustav i logika u držanju zaliha primjenjiva je i na veće poslovanje. Ovakav je način lociranja robe najčešći jer je vrlo jednostavan za uspostavu i održavanje. Skladištari obožavaju ovakvo lociranje jer oni mogu dokazati da su nezamjenjivi jer samo oni znaju gdje se roba nalazi. Vlasnici i direktori poduzeća se uglavnom slažu sa njima jer im je važno da stvari funkcioniraju već godinama i ne žele previše “talasati”, iako se potajno boje što će se dogoditi ako im taj skladištar ode na bolovanje ili u mirovinu.

Pročitaj više…

Glavna funkcija skladišta u modernom poslovanju je da roba što prije izađe iz njega i da pronađe svog kupca. Funkcija skladišta nije da roba leži na skladištu. Možda sam već pomalo dosadan u svom propovijedanju, ali neke stvari treba više puta ponoviti jer su važne.

Skladište je do prije stotinu godina odnosno u vrijeme kada je prevladavala poljoprivredna proizvodnja, bilo mjesto na kojem se odlagala ljetina u vrijeme berbe i žetve i onda se sukcesivno ta roba otpremala tijekom godine. Danas imamo distributivne centre, pretovarna mjesta, cross-dockove, hubove isl. I glavna želja je da se roba koja je smještava na tim mjestima što prije otpremi i da ona budu slobodna. Razlog tome je što je skupo držati robu na bilo kojem mjestu koje nije kupac ili koje ne dodaje vrijednost. Samo skladište ne dodaje vrijednost, ako se tamo ne obavlja pakiranje, prepakiranje, deklariranje isl.

S obzirom da je držanje robe skup sport onda se i dizajn skladišta mora promijeniti. Više nije stvar u tome da maksimiziramo broj paletnih mjesta već manipulativni prostor. Ne prilagođavamo komisione puteve složenoj robi, već robu slažemo prema tome kako je najefikasnije možemo izbaciti iz skladišta. Procesi u skladištu moraju biti osmišljeni da se u doticaj sa robom dolazi što manje – maksimalno 3-5 puta.

Pročitaj više…

Antonio Zrilić intervju u Industriji from Logiko d.o.o.

Industrija: Uspešno ste sproveli procese optimizacije troškova, povećanja profitabilnosti i poboljšanje procesa u skladištu, logistici i celokupnom lancu snabdevanja u mnogim kompanijama u regionu kao i inostranstvu. Sa kakvim se problemima susreću kompanije koje se bave logistikom i da li se razlikuju problemi u zavisnosti od zemlje i tržišta u kojoj se nalazi kompanija?

Antonio Zrilić: Upravo sam u jednom članku obradio poveznicu logistike i strategije poduzeća te kako sa logistikom utjecati na provođenje strategije. Uobičajena strategija svakog poduzeća je profitabilan rast. Neke kompanije više cijene rast kao takav i povećanje tržišnog udjela dok je nekima ipak bitno da taj rast bude održiv i da je profitabilan. Međutim, bez obzira kakvi su detalji strategije svaka strategija da bi bila provedena mora imati definirane procese koji podržavaju takvu strategiju. Problemi sa procesima su uvijek isti bez obzira o kojoj se industriji, državi ili tržištu radi. Traži se efikasnost, a to u prijevodu znači da postignete što veći output sa što manjim inputom. Inputi su zalihe, prostor za odlaganje tih zaliha, oprema za manipulaciju te ljudi koji ju opslužuju. Tu su i IT sustavi koji vam olakšavaju upravljanje svim ovim resursima. A output je zadovoljan kupac. Što znači zadovoljan kupac? Krenimo od sebe kao kupca i što mi želimo kada smo u toj ulozi. Kupac želi svoju plaćenu robu ili uslugu brzo (u dogovoreno vrijeme) i točno (naručena roba u dogovorenoj količini i kvaliteti). Netko će reći i po što nižoj cijeni, ali s obzirom da je kupac već naručio robu po dogovorenoj cijeni njega ne zanima po kojoj cijeni (troškovima) ćete vi dostaviti tu robu. To zanima vas kao dobavljača. I taj “detalj” je u srcu logističke efikasnosti. Kao i kod zahtjeva za povećanjem kapaciteta i prihoda koje smo naveli te zahtjev za efikasnošću završavamo sa procesima. Dakle, tajni sastojak povećanja efikasnosti jesu procesi i to je poveznica između dva globalno cilja: prihoda i efikasnosti. Dakle, glavni problemi su povezani sa efikasnošću ili fleksibilnošću procesa.

Pročitaj više…