Kada dođete u dućan ili kada se vi nalazite na mjestu onoga koji prodaje ili nudi određene proizvode i usluge, uobičajeno je pitanje je: Kako vam mogu pomoći ili Da li vam mogu pomoći? Odgovor na to pitanje je isto tako uobičajeno: Ne hvala, samo gledam. Na ovaj način sa uobičajenim igrokazom svi su na …
Svi smo pod pritiskom da osiguramo veću profitabilnost, međutim to nekada može zvočati imaginarno jer se u svakodnevnom poslu teško poistovjetiti sa brojkama u bilancama. Možemo probati malo približiti ovaj zadatak praksi svakodnevnih poslova. Kako opisati profitabilnost u svakodnevnom poslu? Probajmo tako da poistovjetimo profitabilnost sa efikasnošću.
A što je to efikasnost?
Kažu da je u liječenju i tretiranju raznih bolesti najvažnije postaviti dijagnozu. To je prvi korak. Da bi napravili dobru dijagnozu prije projekta povećanja efikasnosti u skladištu potrebno je napraviti kvalitetan uvodni razgovor. Na njemu se postavljaju pitanja kao što su: Kako sada funkcioniraju procesi (u skladištu, proizvodnji, nabavi…)? Koji su najveći problemi u procesu? …
Svi znate koja je vrijednost vaših zaliha – barem kada govorimo o knjižnoj vrijednosti. Međutim da li znamo kolika je otkupna vrijednost vaših zaliha? Što uopće znači otkupna vrijednost zaliha? Da bi objasnili ovaj koncept moramo napraviti kratki izlet u industriju osiguranja.
Vjerujem da dobar broj ako ne i većina nas ima barem jednu policu osiguranja života! S jedne strane to je barem neka zaštita naših obitelji od neželjenih posljedica nesreća koje vrebaju na nas u svakodnevnom životu i radu, a s druge strane je to vrsta štednje. Međutim, zanima me isto tako koliko je nas došlo u situaciju da već desetak godina izdvaja za životno osiguranje i da je u trenutnoj potrebi za gotovinom (kupovina auta, uređenje stana isl.)? U ovim slučajevima bi rado zagrabili u dio naše ušteđevine na računu životnog osiguranja. I zamislite – to je moguće! Možete doći kod svog osiguravatelja i tražiti kredit na osnovu vaše police životnog osiguranja.
U svojoj knjizi o inovacijama i poduzetništvu Peter Drucker je izjavio zanimljivu stvar:Da je najveći trošak neke imovine – kada ne koristimo tu imovinu. Iako je to rečeno u jednom drugom kontekstu, ova se izjava zapravo odnosi na svu imovinu. Mi volimo razmišljati u terminima da je imovina imovina i da je, na primjer, kuća kao imovina stvarna imovina. Međutim, ako uđemo u srž stvari vidjet ćemo da one nisu tako jednostavne. Na primjer, za germanske pravne poretke karakteristično je da prihvaćaju više različitih pojmova imovine, jer se u tim pravnim porecima smatra da pojam imovine ovisi o funkciji koju imovina ima u pravnim odnosima. Naime, ako pogledamo definiciju (prema Wikipediji) Imovina je ukupna vrijednost resursa, odnosno izvora potencijalne imovine, kojima poduzetnik raspolaže i njima se koristi kako bi ostvario gospodarsku aktivnost.
Dakle, imamo dva glavna sastojka da bi se nešto zvalo imovina – funkcija i korist. Imovina nije imovina ako nema neku funkciju i ako se njome ne ostvaruje korist. U svakom slučaju stvar je u tome da se nešto ne zove imovina ako ne donosi korist. U ekonomiji se to još zove “mrtvi kapital”.