Nevjerojatno je da jedna tako obična operacija može toliko utjecati na poslovanje poduzeća kao proces zaprimanja robe na skladištu.
Zaprimanje robe
Zaprimanje robe je početni proces u skladištu i to je prvi doticaj sa robom. Zaprimanje robe se odvija u zoni zaprimanja ili zoni istovara. Nekada su ove dvije zone spojene u jedno, a ponekad su odvojene pa se roba najprije odloži izvan kamiona, a zatim se donese u zonu zaprimanja na kojoj se odvija inspekcija i zaprimanje. Zaprimanje se vrši fizički i virtualno jer se najprije utvrđuje da li roba odgovara naručenoj specifikaciji (da li je to artikl koji je naručen i da li je količina ispravna), a zatim se to evidentira u nekom od softvera za vođenje skladišta.
U skladištima koja su vođena sustavom za upravljanje skladištem (WMS) u trenutku zaprimanja robe ona se automatski zaprima na prijemnu zonu koja u sustavu ima posebnu oznaku. Prijemna zona je privremena pozicija i na njoj se roba može držati samo privremeno i pravilo je da na kraju dana ili smjene ova zona mora biti prazna. Posebno treba paziti da je ova zona prazna u vrijeme inventure.
Glavni problem kod zaprimanja robe je nedostatak dovoljno prostora na kojem se može odraditi inspekcija odnosno fizičko zaprimanje. Da bi se iskrcao jedan šleper robe potrebno je mjesto za dvadesetak paleta, a ako dođe više kamiona odjedanput onda je to prava zbrka ako se ne vodi računa o redoslijedu i o planiranju ulaznih isporuka. Samim tim to je i glavni lijek za zbrku kod ulaza:
- najprije je potreban određen prostor na koji se može iskrcati roba,
- Zatim treba imati plan ulaznih isporuka i kada koji kamion dolazi te koliko je potrebno da se roba istovari (o ovome ćemo govoriti kada budemo govorili o produktivnosti u skladištu)
- Na kraju treba poštovati redoslijed. Zna se dogoditi da neki kamion zakasni, a neki dođe pre rano i onda nastane zbrka. U takvim slučajevima ne treba imati previše milosti i onaj koji kasni će morati čekati dok se iskrcaju svi ostali koji su došli na vrijeme
Nakon zaprimanja robe pristupa se odlaganju robe.
Odlaganje robe
Nakon što je roba pregledana i zaprimljena u informatički sustav, robu treba odložiti na njezino mjesto. Na osnovu rasporeda robe i sustava lociranja robe svaki artikl se smješta na za njega određeno mjesto odmah bez čekanja kada ćemo imati slobodne resurse ili kada gužva na izdavanju malo popusti.
Kada se koristi WMS potrebno je ne samo fizički premjestiti robu sa prijemne zone na mjesto gdje roba inače stoji već to treba odraditi i u sustavu.
Ovaj korak je kritičan jer ga u nekim slučajevima voditelji skladišta zanemare na način da ne odlože zaprimljenu robu jer nema vremena zbog velike navale kupaca. Tada se dogodi da dođemo u situaciju umjetnog stockouta jer se roba nalazi u skladištu, ali ju djelatnici na izdavanju ne mogu isporučiti jer još nije raspakirana i stavljena na svoje mjesto ili uopće nije niti zaprimljena u sustav pa je totalno nevidljiva. Ovakvih slučajeva u sezoni kada je vrhunac ulaznih i izlaznih isporuka zanemare se ulazne isporuke i onda se dođe do suprotnog efekta gubitka prodaje. Jedna kompanija koja se bavila veleprodajom robe građevinskog i vrtnog materijala je izračunala da je u srcu sezone gubila i do 25-30 posto prodaje jer roba nije na vrijeme zaprimljena. Recept za povećanje prodaje je jednostavan – Zaprimite robu i odložite je na mjesto u skladištu odmah ili u najkraćem mogućem vremenu od dolaska.
U nekim slučajevima koji su na sreću sada sve rjeđi, događalo se da roba koja je stigla uopće nije bila zaprimljena u ssustavu već je samo odložena na neko mjesto u skladištu. Tada se prema potrebi ta roba izdavala kupcima i stanje na skladištu je odlazilo u minus odnosno sustav je pokazivao negativno stanje jer se roba fizički nalazila u skladištu i bila je raspoloživa, ali je nije bilo na stanju. To je radilo pravu zbrku na skladištu jer stanje zaliha u informatičkom sustavu nikada nije odražavalo stvarno stanje što je onda otežavalo prodaju, naručivanje i sl.