antonio 
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
Tanka je granica između dobre investicije u skladište i bacanja novaca
Tvrtke koje se uspiju prilagoditi novim okolnostima u vrijeme krize povećat će efikasnost u skladištu. Logistički proces mora teći glatko i bez zastoja, rekao je Antonio Zrilić, konzultant za logistiku i nabavu iz tvrtke Logiko. Govoreći o logistici u vrijeme krize, napomenuo je da su se pred kompanijama pojavili novi zahtjevi i izazovi kojima se treba prilagoditi.
Tvrtke koje se uspiju prilagoditi novim okolnostima u vrijeme krize povećat će efikasnost u skladištu, a one koje ne uspiju trpit će zbog uskog grla. Logistika je trošak, ali ona mora biti podrška prodaji kako bi ona bila što veća, ustvrdio je Zrilić. Glavni ciljevi skladišta su efikasno korištenje prostora i manipulacija robom, njegova ekonomičnost, fleksibilnost te dobro gospodarenje, govori Zrilić. Pritom upozorava na pogreške koje se mogu dogoditi u skladištu. One nastaju zbog neznanja ili nepažnje. Organizacija skladišta podrazumijeva optimalan raspored zaposlenih, a ne samo povećavanje njihovog broja.
Scenariji su mogući pogled na svijet, opisan u narativnom obliku, koje pružaju kontekst u kojem menadžeri mogu donositi odluke.
Dvije su osnovne metode prognoziranja i to kvalitativne i kvantitativne.
Kvalitativne metode prognoza. Kvalitativne metode temelje se na intuiciji, subjektivne su i najčešće se upotrebljavaju za prognozu potreba za novim proizvodima. Adekvatne su za srednjoročne i dugoročne prognoze. Primjeri nekih kvalitativnih metoda su:
Stručna mišljenja – Stručnjaci u tom području predstavljaju svoje gledište u pogledu budućih trendova i vjerojatnih razvoja – koji bi utjecaj na gospodarstvo općenito odnosno na jednu posebnu branšu mogli imati. Međutim, iako stručnjaci i oni su samo ljudi i imaju pravo na svoje mišljenje, ali i na svoju grešku. Tako su se neki slavni ljudi proslavili i svojim krivim procjenama u vezi razvoja svoje struke:
“Izumi su odavno dosegli svoje granice, i ne vidim nadu za budući razvoj“ Rimski inženjer Sekst Julije Frontinus, iz 1. stoljeća
“Leteći strojevi koji su teži od zraka nisu mogući” Lord Kelvin, predsjednik Royal Society, 1895
Logistika izlazi iz četiri zida poduzeća…
Još početkom 20.stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe ili (Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford svjestan važnosti tog lanca odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u tom lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao „Transcontinental material flow“. Kasnije je guru menadžmenta Peter Druker u jednom članku 60-tih godina napisao da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: Znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.
O logistici se počelo ozbiljnije razgovarati devedesetih godina 20. stoljeća kada su tržišta bila zasićena i strašno diverzificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.
Logistika u četiri zida