Strategija je što, a taktika kako

Podijeli ovaj sadržaj:

Strategija je što, a taktika kako u korporativnom okruženju. Naravno da je vrhovni šTO vizija poduzeća jer ona odabire strategiju. S druge strane kada nismo sigurni u to kako bi trebali krenuti dalje ili koji je od dva puta pravi – pogledajmo vrhovni što – viziju!

Neke kompanije možda znaju što hoće postići, a neke znaju kako nešto postići. Međutim prava je rijetkost kada se susretnu što i kako, odnosno kada kompanija zna što želi i kako do toga doći. Ovo je vječita priča o strategiji i taktici jer napraviti i definirati dobru strategiju poduzeća je jedan, iako ne tako lagan zadatak, a sasvim druga priča je kako to postići. A tu, dragi prijatelji leži prava stvar. Ako povučete dvije crte okomite jednu na drugu i na horizontalnoj napišete ŠTO (lijevo stavite plus  i lijevo minus), a na okomitoj KAKO (gore plus, a dolje minus) dobit ćete grafikon sa četiri kvadranta koji predstavljaju pozicioniranje svakog poduzeća s obzirom na njegovo definiranje strategije i taktike.

Prvi kvadrant je postojbina poduzeća koja znaju što žele i kamo žele i još k tome znaju i kako to ostvariti (dakle imaju taktike koje će dovesti do zacrtane strategije). Ovo su poduzeća kao što su Honda, Johnson&Johnson, Wal Mart itd.

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj:

Prognoza na osnovu potražnje

Podijeli ovaj sadržaj:

Superforecasting bi mogli nazvati novom generacijom prognoziranja ili Foercasting 2.0. Analizirali smo planiranje pomoću scenarija, a sada nastavljam sa planiranjem na osnovu potražnje.

Demand driven forecasting ili Progoza na osnovu potražnje je metoda koja se razlikuje konceptualno od tradicionalnog prognoziranja na osnovu ponude i opskrbe. Tradicionalna prognoza gleda u prošlost, ali uglavnom gleda opskrbne kategorije kao što su isporuka, proizvodnja i narudžbe. Malo koja prognoza uzima u obzir podatke o stvarnoj potražnji od strane krajnjih korisnika i potrošača. Prema jednoj studiji najviše (oko 75%) se koriste podaci narudžbi kupaca, zatim oko 60 posto slučajeva isporuke kupaca i nadopuna robe i tek na kraju 33%  POS (Point of Sale) podaci. To je djelomično iz razloga što stvarni podaci o potražnji ne postoje ili nisu postojali. Međutim to ipak ne objašnjava do kraja jer određeni podaci postoje već desetljećima (POS podaci i podaci istraživanja marketinških agencija). Dakle stvar je više u upravljanju promjenama i edukaciji tj. tradiciji i navici nego u nepostojanju podataka. 

Pročitaj više…

Podijeli ovaj sadržaj: