(odgovori na novinarska pitanja za Jutarnji list)

JL – Procjena je da se oko 7 posto paketa u Hrvatskoj preuzima putem paketomata. U Češkoj je primjerice ta brojka oko 25 posto. Kako vidite i objašnjavate nagli rast broja paketomata u Hrvatskoj i može li postotak korisnika doseći dvadesetak posto?

AZ – Upravljanje lancem opskrbe (supply chain management) je jedan od najkompleksnijih procesa u poslovanju svake tvrtke, koja se bavi bilo kakvom robom. Lanac opskrbe se sastoji od dva dijela: opskrbni (dobavni) dio i potražni (distributivni) dio. Kanali distribucije koji se koriste su maloprodaja, veleprodaja i online prodaja. U tom prodajnom dijelu lanca opskrbe najvažniji segment je isporuka tzv. „posljednje milje“ (Last mile delivery). To znači isporuka od distributivnog centra do krajnjeg potrošača i ona može ići putem maloprodaje u dućanima, dostave na vrata potrošača ili dostave na paketomate gdje ih kupci sami pokupe. Klasična dostava stvara probleme kupcima koji moraju čekati na dostavu cijeli dan ili stići na poštu u radno vrijeme koje se ne poklapa sa vašim slobodnim vremenom. I to su neki od razloga koji objašnjavaju rast paketomata u Hrvatskoj, ali generalno gledajući glavni faktori porasta su sljedeći:

• Promjena kupovnih navika: Rast internet trgovine bio je na snazi već neko vrijeme, ali je trend online kupovine ojačao tijekom pandemije COVID-19 i doveo do povećane potrebe za efikasnim i sigurnim načinima dostave.
• Udobnost i dostupnost: Paketomati omogućuju korisnicima preuzimanje paketa u bilo koje vrijeme, što je vrlo praktično i daje fleksibilnost.
• Tehnološki napredak: Implementacija naprednih tehnologija čini paketomate sigurnijima i jednostavnijima za korištenje.

Broj paketomata će zasigurno i dalje rasti jer je to jednostavno praktično i, kako sam napomenuo daje fleksibilnost. Postotak od 20% korisnika paketomata u Hrvatskoj izgleda dostižno srednjoročno, s obzirom na rast ovog trenda i moguće daljnje širenje mreže paketomata.

JL – Koliko su tvrtke i vlasnici poslovnih prostora zainteresirani za ugradnju paketomata na vlastitom prostoru? Kako i koliko oni mogu zaraditi od toga?

AZ – Tvrtke i vlasnici poslovnih prostora sve su više zainteresirani za ugradnju paketomata jer im to donosi konkurentnost, promet dodatnih posjetitelja i kupaca u trgovine te dodatni prihod koji može dolaziti od povećanje prometa, najma prostora za smještaj paketomata, dijela prihoda od naknada za preuzimanje paketa i dodatne prodaje u trgovinama gdje su smješteni paketomati.

JL – Za koliko velikih igrača ima mjesta na tržištu paketomata? Tko bi se još mogao uključiti na tržište?

AZ – S obzirom na veličinu tržišta, vjerojatno ima mjesta za jednog ili dva velika i možda 2-3 manja i srednja nacionalna igrača na tržištu paketomata u Hrvatskoj. 

JL – Kada je riječ o omjeru uloženog u instalaciju paketomata i povratu investicije, u kojem periodu mogu tvrtke očekivati dobit? Ili paketomat služi i nečemu drugome, osim čiste zarade? Primjerice, kao mjesto za oglašavanje neke pošte ili dostavljačke službe?

AZ – Povrat investicije za tvrtke ovisi o brojnim faktorima poput veličine početne investicije, lokacije paketomata, broja korisnika itd. To je kao i u svakom novom biznisu. Oni koji su prvi i koji pokriju najviše lokacija će pokupiti vrhnje dok će se ostali morati zadovoljiti mrvicama. Nakon nekog vremena doći će do konsolidacije tržišta i ostat će 1 ili 2 ozbiljna igrača, ali će svaki paketni distributer morati imati i ovu varijantu kao mogućnost. Međutim, paketomat služi i za izgradnju brenda, privlačenje korisnika te marketinške svrhe, ne samo za direktnu zaradu. Prostor na ili oko paketomata može se iznajmljivati za oglašavanje drugih tvrtki i usluga i opet će najzanimljiviji biti oni koji pokrivaju najšire područje Hrvatske.