Davno su prošla vremena kada je Henry Ford mogao reći „Možete dobiti auto bilo koje boje dok god je to crna“. Svi znamo koliko je u današnje vrijeme kupac razmažen i koliko različitih želja s jedne strane te varijacija pojedinih proizvoda s druge strane ima na tržištu.
Dugi rep
U knjizi Dugi rep, Chrisa Andersona – prema nekima, jednoj od najvažnijih poslovnih knjiga u posljednje vrijeme – pokazuje se kako budućnost industrije nisu hitovi ili bestseleri, nego niše. Rep Gausove krivulje koji prikazuje različitost od prosječne potražnje sve je duži (to znači da ima sve više proizvoda koji su specifični i sve više specifičnih želja potrošača). Nekada se moglo prodavati samo ono što se nalazilo na policama. U velikim trgovačkim centrima su još uvijek brand manageri ti koji određuju koji proizvodi će se staviti na police, a koji ne. U stvari potražnja se umjetno stvara kroz ponudu. Internet konačno omogućuje da svaka niša ma kako bila mala i specijalizirana može naći svoga kupca. Ovaj koncept je zgodan i demokratičan, ali je do sada bio primjenjiv samo u domeni glazbene i izdavačke industrije zbog preskupe proizvodnje svega što nije čisti intelektualni proizvod. Međutim, možda je došlo do nove industrijske revolucije u trgovini i logistici!
Što je 3D ispis?
Tehnologija proizvodnje u tehnici 3D ispisa (pomoću 3D printera) više nije novost. 3D ispis je izvorno razvijen kao automatizirani postupak izrade prototipa i to ima i te kako smisla, jer tradicionalne ‘reduktivne’ tehnike proizvodnje (tehnologija koja se zasniva na uklanjanju materijala) mogu potrajati dulje, ali su i puno skuplje. Mehanički dijelovi, cipele, modni proizvodi i pribor te ostala roba široke potrošnje – to sve može biti ’tiskano’ za pregled od strane dizajnera ili inženjera, a revizija uzorka je jednostavna. Masovna proizvodnja je bila i još uvijek jest održiva zbog svoje ekonomije razmjera, ona je neekonomična za pojedinačnu proizvodnju i za izradu prototipova. 3D ispis omogućuje jednostavnu i jeftinu proizvodnju manjih serija proizvoda i protutipova, gdje je svaki predmet original (ili savršena kopija) i izrada alata za jedan komad jeftina kao izrada alata za mnoge proizvode.
Konačni 3D tiskani proizvod ima također i druge prednosti. Proizvodi mogu biti lakši, ali jednako solidni i jaki. Tu je ekološka komponenta te manji utrošak materijala jer nema rasipanja i otpada.
I, da se vratimo našem dugom repu. Potrošači će, u teoriji, primjenom ove nove tehnologije imati mnogo veći utjecaj na konačni oblik proizvoda koje kupuju, a koji će biti proizvedeni prema njihovim preciznim (i razmaženim) specifikacijama.
Koje su posljedice 3D printera za logistiku?
Posljedice na proizvodnju koje 3D printeri donose su dosta jasne, ali ono što je zanimljivo je da se utjecaj ove nove tehnologije ne zaustavlja na proizvodnji. Utjecaj se širi i na ostale funkcije poslovanja, u prvom redu na logistiku:
- ,Near sourcing’ – Po svemu sudeći dio roba koje su se prethodno proizvodile u Kini i na drugim dalekoistočnim tržištima mogao bi biti nabavljen od bližih izvora (u Sjevernoj Americi i Europi). Time bi se smanjili volumeni vodenih i zračnih isporuka iz tog kraja svijeta.
- Masovna prilagodba proizvoda – Sljedeća velika promjena ide u smjeru povećanja tržišta niša te sve veće prilagodbe pojedinih proizvoda posebnim zahtjevima kupaca. To bi značilo da će razina zaliha padati, zbog sve veće nabave na osnovu narudžbi (‘make-to-order’). To će za posljedicu imati smanjenje potreba za skladištenjem.
- Odnosi u lancu opskrbe – Nizvodni dio logističkog lanca će također biti pogođen. ‘Build-to-order’ (izrada po narudžbi) proizvodna strategija će bitno utjecati na odnos proizvođač – veletrgovac – trgovac na malo. U budućnosti bi iskustvo shoppinga također moglo biti znatno drugačije. U nekim sektorima, trgovci će prestati postojati ili će postati ‘izlozi’ za proizvođače, bez vlastitih zaliha. Narudžbe će biti ispunjene izravno od proizvođača i dostavljene do krajnjeg potrošača.
- Novi logistički sektor – Glavni novi sektor logističke industrije će se baviti skladištenjem i isporukama sirovina koje ‘hrane’ 3D pisače. Kako će 3D pisači postati sve pristupačniji za javnost, na tržištu će se povećati kućna potražnja pa tako i dostava tih materijala.
- Rezervni dijelovi – Usluge servisiranja rezervnih dijelova i logistički sektor povezan sa njima bit će jedan od prvih koji će biti pogođeni. Zamislite samo kolika se sredstva i resursi troše na rezervne dijelove i do 40-50 godina starih strojeva (npr.traktora) koji su još uvijek u upotrebi. Trenutno se troše milijarde na zalihe dijelova potrebnih za održavanje raznih strojeva od automobila do rendgena. Nije potrebno puno mašte da razumijemo prednosti za inženjera zaduženog za nabavu dijelova, koji će biti u mogućnosti preuzeti dizajn rezervnog dijela iz online biblioteke, ‘ispisati’ ga na 3D pisaču, a zatim ga ugraditi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To će smanjiti potrebu za globalnim i nacionalnim distributivnim skladištima rezervnih dijelova, kao i njihove zalihe.
Logistička kompanija budućnosti
Promjena dinamike opskrbnog lanca će neumitno dovesti do razvoja novog tipa logističkih tvrtki nalik ‘4PL’ ili tvrtki za upravljanje uslugama. Njihove usluge će se sastojati od mješavine razvoja softvera, usluge dostave, upravljanja odnosima s partnerom, upravljanja ugovorima te intelektualne usluge.
Nova logistička tvrtka će dizajnirati rješenja koja obuhvaćaju planiranje potražnje, proizvodnju, isporuku, praćenje tržišta, upravljanje servisom rezervnih dijelova povratnu logistiku te recikliranje. U biti, oni će postati pružatelji usluga upravljanja životnim vijekom proizvoda. Ovo je strašna prilika za velike igrače koji imaju resurse za uspostavljanje ove nove organizacije.
Nove tehnologije
Nove tehnologije poput robotike, internet stvari (IoT), blockchaina i analize velikih podataka (big data) imaju presudan utjecaj na lanac opskrbe i logistiku, a razvijaju se vrlo brzo i konvergiraju. Tijekom narednih godina počet ćemo uviđati pojavljivanje rješenja u opskrbnom lancu koji uključuje sve ove tehnologije uz postojeće kapacitete. Na području automatizacije u skladištenju i proizvodnji, vidjeli smo kako se razni sustavi počinju intenzivnije koristiti i postaju sveobuhvatni u njihovoj primjeni u određenim sektorima i u određenim regijama kao na primjer: automatizirana vozila za vožnju (AGV), automatizirane sustave za pohranu i otkrivanje (ASRS), integrirane sa sustavom upravljanja skladištem (WMS) i sustavom kontrole skladišta (WCS) te dopunjenim sa sustavima prepoznavanja glasa i sustavi pick-by-light. Međutim, zbog visokih troškova, ta rješenja su primjenjivale velike tvrtke u regijama visokih troškova rada.
Slovenija je u zadnjim godinama postala pravi globalni hub za rješenja temeljena na blockchain tehnologiji. Kao što smo vidjeli na Logikovoj Supply Chain konferenciji u aprilu ove godine, tehnologija blockchaina u kombinaciji s IoT (Internet of Things) odnosno uređajima ugrađenima u fizičku imovinu, kao i stavke inventara u opskrbnom lancu, obećava mnoga vrijedna rješenja za izazove u raznim aktivnostima poput: praćenja imovine (kao što su kontejneri, vozila), provjere autentičnosti proizvoda, praćenja hrane, upravljanje licencom i identitetom. Te aktivnosti će u kombinaciji s analitičkim potencijalom “velikih podataka” (Big Data) koji proizlaze iz ovih uređaja omogućiti uvid u realno vrijeme stvarnog stanja opskrbnog lanca na način koji prije nije bio moguć. To će donijeti prednosti u smislu smanjenja otpada, poboljšane održivosti i povećane produktivnosti.
U novije vrijeme, razvoj tehnologije senzora doveo je do pojave kolaborativnih robota („kobota“) koji mogu raditi slično kao i ljudi u, primjerice, prikupljanju skladišnih narudžbi. Neki od sustava koji se sada razvijaju i implementiraju mogu se modularno uvesti u malim koracima, što znači da vjerujem da ćemo u budućnosti vidjeti „kobote“ koji rade u skladišnim i logističkim operacijama svih veličina, ne u obliku zamjene ljudi, već kao poboljšanje ljudskog rada. Ipak, prisutnost ove tehnologije u tvrtki vodi do vrlo drastične promjene u obuci, vještinama i sposobnostima ljudi koje ćemo imati u budućnosti.