Svi smo gledali kako u Americi započinju ono što mi zovemo Advent (Došašće ili iščekivanje Božića), radi se – već pogađate – o Crnom petku (Black Friday). Na taj Crni petak počinje masovna groznica kupovanja koja traje sve do Božića. Najveći dio godišnje prodaje se i događa u zadnjih mjesec dana.
Međutim, ima jedna stvar o kojoj se kod nas malo vodi računa, a ima ogroman utjecaj na efikasnost i na profitabilnost trgovine. Radi se o povratnoj logistici. Možda se pitate što je uopće povratna logistika i zašto je toliko važna?
Samo nekoliko podataka: Prema podacima National Retail Federation od 8,6 do 12 posto svih isporučenih roba u SAD-u, se vrati nazad u trgovačku mrežu, dok Forbes barata brojkom od skoro dvadeset posto sve prodane robe. Situacija je još više kritična u Europi, gdje je politika povrata opuštenija te na povrate može otpasti do 30 posto poslovanja.
Najprometniji dan za prijave i povrat dolazi odmah nakon Božića. Prema blogu Curtisa Grevea, mnogi trgovci i proizvođači će tijekom prvog kvartala dobiti 30% do 60% robe od ukupnog godišnjeg volumena povrata.
Podaci iz National Retail Federation pokazuju da će, zahvaljujući vraćenoj robi, trgovina izgubiti oko 9,9 centi vrijednosti za svaki dolar koji prodaju – više nego 7 centi po dolaru koliko je bilo prijašnjih godina. To znači da će za prodaju od, kako se očekuje, 469 milijardi dolara tijekom blagdana, izgubiti oko 46,4 milijarde dolara kada kupci požele svoj novac natrag. S obzirom na sve labaviju politiku zaštite potrošača sve je veći pritisak na logistiku.
Nevolja je što je jako malo retailera i logističara svjesno važnosti ovog procesa. Nedavno sam radio na projektu u jednoj logističkoj kompaniji i razgovarao sa jednim od menadžera u skladištu. On mi je priznao da prije nego je počeo raditi u tvrtki kojoj je logistika (skladištenje i dostava robe) core business, nije čuo za termin povratne logistike.
Na prijelazu u 21.stoljeće poduzeća trebaju sve više biti svjesna da je skladištenje i redistribucija vraćene robe kritičan dio u njihovom opskrbnom lancu. Logistika povrata je više od ponovnog korištenja paleta i recikliranja materijala za pakiranje. Redizajniranje ambalaže radi ušteda na materijalu ili smanjenje potrošnje energije radi manjeg zagađenja su spomena vrijedne aktivnosti, ali bi mogle biti od drugorazrednog značaja u odnosu na sveobuhvatnost povratne logistike.
Proces logistike je danas u dosta slučaja doveden do savršenstva jer je dizajniran da što elegantnije i jeftinije dovede robu iz točke A u točku B. Međutim kada želite robu vratiti nazad iz točke B u točku A. stvar više nije tako elegantna i glatka. Ista stvar vam je sa pakiranjem. Pakiranje je dizajnirano da proizvod što lakše izvadite iz pakovanja, a ne da ga ponovo zapakirate…
Ako ste ikada vraćali nešto u dućan ili trgovački centar jedino što ste vidjeli od procesa povratne logistike je zaprimanje robe od strane službenika. Vidjeli ste da je on vraćeni proizvod spremio u neku prostoriju namijenjenu za to, ali saga povratne logistike tada tek započinje. Nakon toga robu treba pregledati, sortirati, ponovo zapakirati, vratiti na policu ili vratiti dobavljaču
Procjenjuje se da je za proces povrata potrebno i do dvanaest puta više transakcija nego kod obične prodaje – Proces povrata uključuje osobe iz više različitih odjela (odjel odnosa s kupcima, transport, skladište, prodaja i distribucija, računovodstvo itd.) te njihovu koordinaciju. S obzirom da se ovdje radi o velikim novcima vrijedilo bi razmotriti proces povratne logistike s jednakom pozornošću kao i klasičnu logistiku prema naprijed.