Često govorim o potrebi proaktivnog razmišljanja. Proaktivno razmišljanje u stvari znači strateško razmišljanje. U jednom istraživanju konzultantske kuće A.T. Kearney navodi se da među vodećim poduzećima 73 posto aktivnosti u nabavi i logistici su strateške, a ostatak taktički i operativni, dok je kod poduzeća “sljedbenika” (čitaj – u poduzećima ispodprosječnih rezultata) samo 49 posto opisano strateškim. Usvojite, dakle, proaktivan pristup zasnovan na strateškim smjernicama, umjesto jednostavnog reagiranja na izazove koji su u stvari rezultat lošeg planiranja. Nemojte misliti da će kupovina nove opreme riješiti sve vaše probleme, nego promišljajte o tome kako optimizirati procese i promijeniti način vođenja i upravljanja. Naravno da postoje slučajevi kada je nabavka nove tehnologije pravi put nakon što se iscrpe svi drugi načini, ali o tome na drugom mjestu.
U svakom poslovanju je bitna strategija. Moramo znati kamo idemo i kako planiramo tamo stići. Postoji priča koja govori o strategiji, a koju volim pričati polaznicima na treninzima na kojima govorimo o strategiji. Priča ide ovako: Sjedile su jednom tako tri žabe u bari na lopoču. Sjedile su cijeli dan i negdje predvečer jedna žaba odluči skočiti u vodu. Nagradno pitanje je sada: Koliko je žaba ostalo na lopoču? Iako dobivam različite odgovore, od nitijedna do sve tri, možda će vam se najtočniji odgovor činiti – dvije žabe. Ipak, točan odgovor je tri! Dakle, jedna je žaba odlučila, ali nije skočila. To zna biti problem sa strategijama – one se možda i donose, ali se ne provode. Davno su mudri ljudi rekli da treba prijeći sa riječi na djela. Naravno, puno je lakše teoretizirati u udobnosti svoga ureda, nego zasukati rukave i krenuti na “težak fizički rad” negdje u operativi.
Međutim, to je neizbježno i dugoročno nema prosperiteta ako ne počnemo provoditi zacrtane strategije.
Što to znači za jednu od važnih dijelova poduzeća – npr. logistiku? Pa to znači da se strategija ne određuje na nivou skladišta već na nivou cijelog poduzeća i bar tu ne trebamo raditi ništa. Ono što moramo uraditi je prevesti globalnu strategiju poduzeća na svima razumljive svakodnevne zadatke. Isto tako treba zadatke postaviti tako da svi koji operativno rade na njima vide svrhu svakog svog “malog” koraka.
Bitno je da svaki djelatnik može vidjeti da svojim radom i obavljanjem zacrtanih zadataka pridonosi provođenju globalne strategije.
Ako dakle tvrtka donese strategiju o povećanju prodaje i udjela na tržištu, to znači da logistika mora dati visok nivo usluge kupcima. To opet znači da djelatnici u skladištu moraju biti puno pažljiviji i produktivniji odnosno obraditi više točnih i kompletnih stavaka kako bi bilo što manje grešaka i kupci bili zadovoljniji. Na ovaj način vaše skladište direktno utječe na ostvarenje strategije o povećanju prodaje i udjela na tržištu. Moramo primijetiti da je strategija po svojoj definiciji dugoročna kategorija i da treba biti strpljiv i konzistentan kako bi svaki od ovih postupaka u konačnici donjeo rezultate. Ono što je sigurno, na ovaj način logistika se pretvorila iz mjesta troška u profitni centar.