Carine su tu. Što slijedi: inflacija, recesija, stagflacija… ili ništa?

Carine su ponovno u fokusu. Poslovni svijet – posebno upravljanje lancem opskrbe, nabava i logistika – sada se suočava s ključnim pitanjem: 

Kako će carine utjecati na ekonomiju i svakodnevno poslovanje?

Na našim radionicama scenarijskog planiranja redovito simuliramo upravo ovakve šokove. Jedno je sigurno: oni koji se pripreme – prežive i rastu. Oni koji ne… pitajte dinosaure.

U posljednjih godinu dana carine su postale najveći geo-ekonomski šok novog desetljeća. No prošli tjedan dogodio se dramatičan preokret: SAD i Kina su potpisali 90-dnevno “primirje”, smanjivši carine na razinu koju obje strane smatraju „podnošljivom za nastavak pregovora“. Washington je smanjio većinu carina na kinesku robu s prosječnih 145 % na oko 30 %, dok je Peking uzvratio smanjenjem carina na američku robu sa 125 % na 10 %.

Globalna tržišta su odahnula – dionice su skočile, a vozarine kratkoročno pale – no analitičari upozoravaju: primirje traje samo 90 dana i može biti prekinuto „jednim tvitom ili novim dekretom“.


McKinsey upozorava na “radikalnu neizvjesnost”

Prema izvješću McKinsey & Company iz travnja 2025., svijet se suočava s najvećim valom carina u posljednjih 100 godina. SAD je podigao prosječnu carinsku stopu s 2 % na više od 20 %. Više od 75 zemalja iskazalo je spremnost na pregovore, ali globalna trgovina već trpi.

McKinsey preporučuje trostupanjski plan za tvrtke:

  1. Analizirajte svoj relativni položaj – Procijenite kako potencijalne carine mijenjaju vašu troškovnu strukturu u odnosu na konkurenciju, s obzirom na geografiju, asortiman i lanac opskrbe.
  2. Definirajte strateški pristup i akcije – Odlučite hoćete li ulagati u rast, optimizirati operacije ili se povući.
  3. Testirajte otpornost odluka – Simulirajte više scenarija kako biste zadržali agilnost u neizvjesnim uvjetima.

Rezultati ankete

Nedavno smo anketirali poduzetnike i stručnjake iz nabave/logistike o očekivanim posljedicama novih carina. Mišljenja su podijeljena:

  • „Ekonomija poput vlaka smrti“ – 45 % očekuje nagle, nepredvidive oscilacije.
  • Recesija – 26 % strahuje od opće gospodarske stagnacije.
  • Inflacija – 19 % brine o rastu cijena uvoznih proizvoda.
  • Stagflacija – 10 % strahuje od kombinacije rasta cijena i pada potražnje.

Različite percepcije – ali zajednički strah od ekonomske neizvjesnosti. Zato smo analizirali 4 scenarija i dali konkretne savjete.


Kako različiti carinski scenariji pogađaju ekonomiju

1. Inflacija

Carine povećavaju trošak uvoza, potičući inflaciju. Nabava postaje ključna za očuvanje marži.

Kako se pripremiti?

  • Zalihe kao hedge – akumulacija može imati smisla, ali samo uz precizno određene artikle i količine.
  • Alternativni dobavljači – diverzifikacija po regijama smanjuje rizik.
  • Pametno ugovaranje – dugoročni ugovori s fiksnim cijenama ili prelazak na lokalne izvore.

2. Recesija

Višak zaliha postaje uteg ako potražnja padne. Upravljanje cash-flowom je presudno.

Kako se pripremiti?

  • Optimizacija zaliha – smanjenje viškova i pametno planiranje narudžbi.
  • Kalendar naručivanja – dinamičan raspored koji se prilagođava tržištu.
  • Praćenje likvidnosti – simulacije pada potražnje i real-time nadzor.

3. Stagflacija

Cijene rastu, a prihodi padaju – najteži scenarij.

Kako se pripremiti?

  • Precizna nabava – stalno redefiniranje prioriteta.
  • Digitalizacija procesa – za brze i točne odluke.
  • Optimizacija asortimana – fokus na artikle s velikom rotacijom, eliminacija sporih.

4. Ekonomija „vlaka smrti“

Divlje oscilacije cijena i potražnje čine planiranje gotovo nemogućim.

Kako se pripremiti?

  • Scenarijsko planiranje – unaprijed pripremljeni planovi i okidači.
  • Agilna nabava – fleksibilni ugovori i dobavni lanci.
  • Brzi odgovor – ubrzane petlje odlučivanja i redovne tržišne analize.

Praktični alati i resursi

Za one koji žele konkretna rješenja:

Komentiraj