BLOGiko

Kontrola vs. Optimizacija zaliha

Nedavno sam radio projekt optimizacije zaliha u jednom poduzeću koje već sada ima solidne procedure za kontrolu zaliha i drži ih relativno pod kontrolom. Kažem da ima procedure za kontrolu zaliha, što ne znači da ima procedure za optimizaciju zaliha.

Koja je razlika između kontrole i optimizacije zaliha? Kada nešto kontrolirate onda vam je u prvom redu cilj da nešto nominalno ne raste. U slučaju zaliha kontroliramo njihov rast te pazimo da zalihe ne prijeđu neke arbitrarno postavljene granice...

Intervju Antonia Zrilića za časopis Industrija

Antonio Zrilić intervju u Industriji from Logiko d.o.o.

Industrija: Uspešno ste sproveli procese optimizacije troškova, povećanja profitabilnosti i poboljšanje procesa u skladištu, logistici i celokupnom lancu snadbevanja u mnogim kompanijama u regionu kao i inostranstvu. Sa kakvim se problemima susreću kompanije koje se bave logistikom i da li se razlikuju problemi u zavisnosti od zemlje i tržišta u kojoj se nalazi kompanija?

Antonio Zrilić: Upravo sam u jednom članku obradio poveznicu logistike i strategije poduzeća te kako sa logistikom utjecati na provođenje strategije. Uobičajena strategija svakog poduzeća je profitabilan rast. Neke kompanije više cijene rast kao takav i povećanje tržišnog udjela dok je nekima ipak bitno da taj rast bude održiv i da je profitabilan. Međutim, bez obzira kakvi su detalji strategije svaka strategija da bi bila provedena mora imati definirane procese koji podržavaju takvu strategiju. Problemi sa procesima su uvijek isti bez obzira o kojoj se industriji, državi ili tržištu radi. Traži se efikasnost, a to u prijevodu znači da postignete što veći output sa što manjim inputom. Inputi su zalihe, prostor za odlaganje tih zaliha, oprema za manipulaciju te ljudi koji ju opslužuju. Tu su i IT sustavi koji vam olakšavaju upravljanje svim ovim resursima. A output je zadovoljan kupac. Što znači zadovoljan kupac? Krenimo od sebe kao kupca i što mi želimo kada smo u toj ulozi. Kupac želi svoju plaćenu robu ili uslugu brzo (u dogovoreno vrijeme) i točno (naručena roba u dogovorenoj količini i kvaliteti). Netko će reći i po što nižoj cijeni, ali s obzirom da je kupac već naručio robu po dogovorenoj cijeni njega ne zanima po kojoj cijeni (troškovima) ćete vi dostaviti tu robu. To zanima vas kao dobavljača. I taj "detalj" je u srcu logističke efikasnosti. Kao i kod zahtjeva za povećanjem kapaciteta i prihoda koje smo naveli te zahtjev za efikasnošću završavamo sa procesima. Dakle, tajni sastojak povećanja efikasnosti jesu procesi i to je poveznica između dva globalno cilja: prihoda i efikasnosti. Dakle, glavni problemi su povezani sa efikasnošću ili fleksibilnošću procesa.

Fleksibilnost ili efikasnost kao logistička strategija?

Jedna od tema koja zanima uspješna poduzeća kako bi bila još uspješnija je logistička strategija. Postavlja se pitanje koja je poveznica logistike i strategije i kako organizirati logistiku da bude u skladu sa strategijom poduzeća? Možda bi trebali postaviti pitanje da li postoji neki element logističkog poslovanja koji ne pogađa i strategiju poduzeća?

U svakom slučaju jako je poželjno o logistici razmišljati u smislu globalnih ciljeva poduzeća i kako vam potezi u organizaciji logistike mogu pomoći dostići te ciljeve. Važno je pravilo da nema niti jednog poteza u skladištu, distribuciji ili zalihama koji ne utječe direktno ili indirektno na glavne ciljeve poduzeća odnosno njegovu strategiju.

Dakle, koje su poveznice logistike i strategije?

Aktiva je ono što stavlja novac u naš džep, a pasiva je ono što ga uzima

Već sam pisao o tome da imovina nije imovina ako nije u funkciji. Dakle, da malo razjasnimo. Mnogi imaju problem sa razumijevanjem aktive i pasive u bilancama poduzeća. Zapravo je stvar vrlo jednostavna. Ako podijelite bilancu stanja na dva dijela ili kvadranta na aktivu i pasivu odnosno na imovinu i obaveze, a račun dobiti i gubitka na prihode i rashode na druga dva kvadranta, onda je vrlo jednostavno objasniti njihov odnos.

Imovina je sve ono što nam stvara prihod, a obaveze su sve ono što nam ga umanjuje. Drugim riječima: Aktiva odnosno imovina je ono što stavlja novac u naš džep, a pasiva ili obaveza je ono što nam uzima novac iz džepa.

O nama

Logiko d.o.o.  dodaje vrijednost svojim klijentima i njihovim kupcima kroz poslovno savjetovanje, prilagođene radionice, coaching te tematske webinare i konferencije.

Kontakt

Za sve informacije dostupni smo:
 info(@) logiko.hr
  +385 1 6602 557
+385 1 6602 557 
 Barčev trg 14, 10000 Zagreb, Croatia
 
Prisutni smo na društvenim mrežama: