Logistika vs. Supply Chain Management

Logistika izlazi iz četiri zida poduzeća...

Još početkom 20.stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe ili (Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford svjestan važnosti tog lanca odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u tom lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao „Transcontinental material flow“. Kasnije je guru menadžmenta Peter Druker u jednom članku 60-tih godina napisao da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: Znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.

O logistici se počelo ozbiljnije razgovarati devedesetih godina 20. stoljeća kada su tržišta bila zasićena i strašno diverzificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.
Logistika u četiri zida



Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model automobila, postao je poznat po svojoj frazi, “dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna“ i svako vozilo koje je sišlo sa trake je bilo isto. Koliko je bilo teško organizirati logistiku u to vrijeme? U odnosu na danas to je bila pjesma. Međutim, vremena su se promijenila i s vremenom logistika se pretvorila u jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport.

Kako bi najbolje definirali logistiku? Postoji brdo definicija i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: „Ako nema zaliha koje treba premiještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.“ U stvari, svaka funkcija koja na bilo koji način ima veze sa zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako na primjer nabava nabavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje prodaja i otprema dostavljaju kupcu itd. Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj definiciji logistike kao skladištenja i/ili transporta, ali velika većina će se složiti da je logistika ograničena sa četiri zida poduzeća i da se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar poduzeća.

Kao što smo već rekli kupci su se u međuvremenu dosta razmazili i poželjeli različite modele i zamislite - druge boje, a da ne govorimo o različitim paketima opreme. E sada je logistika postala malo zanimljivija (da ne kažemo kompliciranija). Koliko nam treba koje boje i koliko da proizvedemo kojeg modela i s kojim paketima opreme? Sve su to pitanja koja kompliciraju proizvodnju, nabavu, a da ne govorimo o prodaji i otpremi. Kako bi (p)ostala konkurentna, poduzeća su u logistiku počeli uvlačiti različite koncepte (Just In Time, Vendor Managed Inventory, Konsignacijske zalihe, Podugovaranje isl.), koji su dodavali efikasnost, ali su još više komplicirali, a komplicirali su zato jer su se logistički procesi počeli protezati i izvan granica našeg poduzeća.
Logistika vs. Supply Chain Management

Logistika je počela obuhvaćati partnere izvan naše 'jurisdikcije'. To znači da neke stvari i dijelove procesa nemamo pod 'kontrolom' jer ga obavlja neki drugi samostalan subjekt. Ako uz to kažemo da je to vrijeme stroge hijerarhijske organizacijske strukture onda je definitivno ugrožena naša kontrola jer se naši partneri ne nalaze u našoj hijerarhiji. Jedan od odgovora na ovaj izazov je naravno da postupimo kao što je to Henry Ford učinio i uvučemo sve partnere u našu piramidu, ali ta se politika kasnije napustila. Međutim, kako god krenuli u rješavanje ovog izazova postali smo svjesni da se ovdje radi o logistici 'bez granica' odnosno za to je skovan novi naziv upravljanje lancem opskrbe (Supply Chain Management). Meni se osobno sviđa ovaj naziv jer ima u sebi riječ lanac koji sugerira da smo svi povezani (ne svezani) i ako samo jedna karika u lancu ne funkcionira cijeli lanac je beskoristan. I još jedna zgodna, ali bolno istinita fraza: svaki lanac opskrbe efikasan je koliko je efikasna njegova najslabija karika.

I danas postoje razmimoilaženja oko ovih pojmova da li je sve to u stvari logistika ili logistiku treba smatrati samo unutar poduzeća, a sve što obuhvaća partnere bilo bi upravljanje lancem opskrbe? Mislim da ova terminološka razmimilaženja i nisu toliko bitna. Ono što je bitno je to da je konačno stvorena svijest o važnosti logističkih procesa i što je još važnije, svijest o potrebi suradnje između partnera u lancu opskrbe, jer svi ovisimo o njegovoj uspješnosti. Jedan od vodećih gurua logistike Martin Christopher stalno ponavlja na svojim predavanjima, da se sada na tržištu više ne natječu konkurentska poduzeća već konkurentski lanci opskrbe.

O nama

Logiko d.o.o.  dodaje vrijednost svojim klijentima i njihovim kupcima kroz poslovno savjetovanje, prilagođene radionice, coaching te tematske webinare i konferencije.

Kontakt

Za sve informacije dostupni smo:
 info(@) logiko.hr
  +385 1 6602 557
+385 1 6602 557 
 Barčev trg 14, 10000 Zagreb, Croatia
 
Prisutni smo na društvenim mrežama: